Danas je prvi dan proljeća i Svjetski dan zaštite šuma. Ova je godina proglašena Međunarodnom godinom šuma. Imate li bolji razlog za popodnevnom šetnjom u prirodi i barem jednom malom gestom za spas šuma u svijetu? Prema riječima Edwarda Nortona, ambasadora UN-a u kapanji za zaštitu šuma, svatko od nas može napraviti nešto. Mi se slažemo i donosimo Vam pregled stanja šuma u svijetu i Hrvatskoj u ovom trenutku.

Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2011. Međunarodnom godinom šuma s ciljem podizanja svijesti o održivom upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih tipova šuma. Prilikom obilježavanja Međunarodne godine šuma veliki naglasak daje se održivom gospodarenju šumama kao potrebnom temelju svih ljudskih aktivnosti. Stoga su sve države članice UN-a pozvane tijekom 2011. godine sudjelovati i organizirati niz događanja i aktivnosti kojima bi se obilježila  Međunarodna godina šuma, s ciljem širenja svijesti i edukacije javnosti o dobrobiti koje šumski ekosustavi daju cijelom planetu te svim segmentima čovjekova života. Pa koje su te dobrobiti?

Često se (s pravom) kaže da su šume "čuvari prirode". Njihove općekorisne funkcije odražavaju se u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere, zaštiti zemljišta od erozije, bujica, poplava, utjecaju na klimu, vodni režim i hidroenergetski sustav te utjecaju na plodnost zemljišta kao bitnom određenju poljoprivredne proizvodnje.  Šuma ima iznimnu vrijednost i za čovjeka: štiti i unaprjeđuje našu okolinu, utječe na ljepotu krajolika, stvara povoljne uvjete za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju te osigurava povoljne uvjete za razvitak turizma.

S biološke strane gledano, šumski ekosustavi često su prošarani raznim staništima što povećava njihovu biološku raznolikost (vode tekućice, izvori, bare, cretovi, šumski rubovi, šumske čistine, stara stabla, sušci, trulo drvo i dr.) te u šumama doista nalazimo cijeli niz prekrasnih organizama za proučavanje, divljenje i smiraj nakon radnoga tjedna.

Kako je to bilo nekad, a kako je danas?

U povijesti je šuma prekrivala gotovo dvije trećine kopna, ali do danas je više od polovine tog bogatstva uništeno pretjeranom sječom. Nekad je Europa od dalekog sjevera Arktičkog kruga pa gotovo do Mediterana bila obrasla šumom, a u Aziji se šuma protezala od tundre do vrućih pustinja. Ove drevne šume (prašume) bile su isprekidane otvorenim područjima na kojima se šuma nije mogla razviti. Danas je drevna šuma uglavnom nestala. Rušila se zbog drvene građe i materijala za potpalu ili kako bi se napravio prostor za obradive površine. Većina danas preostalih šuma naknadno je zasađena, ali ipak postoje dragocjene prašume u kojima stabla nisu zasadili ljudi. 

Danas su najveće šume na svijetu šume četinjača koje se prostiru na dalekom sjeveru Skandinavije i Kanade, pa sve do poluotoka Tajmir u Sibiru, gdje zima traje i do 8 mjeseci. Ove guste sjeverne šume čine uglavnom četinjače, poput smreka, borova i ariša tj. drveće koje dobro podnosi hladnoću. Većina četinjača ima uvijek zelene listove koji nalikuju iglicama i dovoljno su čvrsti da izdrže i najhladniju zimu. 

Na dugom putu prema jugu četinjače uglavnom zamjenjuje bjelogorično drveće te tako počinju prevladavati vrste širokih tankih listova poput hrasta, javora ili bukve. Za uspješan rast one trebaju puno više toplih dana od četinjača pa u Europi uglavnom rastu južno od Baltičkog mora. Široka površina njihovih listova pokazuje da u zrak ispuštaju mnogo vode te tijekom najhladnije zime, kad je voda pretvorena u led, mnogo bjelogorično drveće odbacuje lišće preživljavajući zimu u hibernaciji, čuvajući energiju u korijenu pod zemljom.

Biološkom raznolikošću najbogatije su tropske kišne šume. Te šume su stanište najmanje polovici postojećih biljnih i životinjskih vrsta, a rastu blizu ekvatora, gdje je toplo i vlažno cijele godine. Drveće kišnih šuma je, budući da nema godišnjih doba, uvijek zeleno. Najveća tropska šuma je Amazonska kišna šuma Južne Amerike koja je dvostruko veća od Indije.

Hrvatske šume

Šume i šumska zemljišta u RH dobra su od općeg interesa te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama. Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37 % ukupne površine RH. Od toga je 81 % šuma u državnom vlasništvu, a 19 % u privatnom. 

Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne, za razliku od mnogih europskih koje to nisu. Zbog intenzivne eksploatacije u Europi su uništene autohtone šume koje su nadomještavane brzorastućim vrstama pa su tako te šume sastavljene od jedne vrste drveća koje na staništu gdje su posađene nisu autohtone, što ih čini posebno osjetljivim i ekološki manje stabilnim ekosustavima. 

Šumska područja važna za vrste i stanišne tipove ugrožene na nacionalnoj i/ili međunarodnoj razini uključena su u Ekološku mrežu Republike Hrvatske, a bit će i vrlo važan sastavni dio hrvatskog dijela europske ekološke mreže NATURA 2000. 

Glavni koordinator pokretanja svih aktivnosti u cilju obilježavanja Međunarodne godine šuma u Hrvatskoj je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kao tijelo državne uprave nadležno za djelokrug šumarstva. Aktivno će se uključiti i Ministarstvo kulture te niz ostalih institucija iz domene zaštite prirode.

Više o Međunarodnoj godine šuma pročitajte na internetskim stranicama UN-a.